U sklopu Panonskog festivala knjige, program Rođeni za čitanje predstavljen je i na stručnom okruglom stolu posvećenu jednostavnoj, a moćnoj ideji: svakodnevnom čitanju naglas djeci. Tema panela „Što samo 15 minuta čitanja dnevno znači za razvoj djeteta?” potaknula je živu raspravu među stručnjacima iz različitih područja.
Sudjelovali su prim. mr. sc. Marija Radonić, dr. med. spec. pedijatrije; Vlatka Krizmanić, dr. med. spec. pedijatrije; dr. sc. Ivana Trtanj, izv. prof. na Odsjeku za kroatistiku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek; Zrinka Kuna, mag. logopedije, Suvag Osijek; dr. sc. Marin Seleš, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Osijek; Petra Bučević, mag. praesc. educ., asistentica na Odsjeku za društvene znanosti, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti i Maja Zrnčić, prof., viša savjetnica – specijalist, program Rođeni za čitanje, Ministarstvo kulture i medija.
Kad čitamo, povezujemo se, gradimo jezik i oblikujemo budućnost
Pedijatrica i začetnica programa Rođeni za čitanje prim. mr. sc. Marija Radonić istaknula je da čitanje djeci nije samo edukativni alat, nego i važan oblik emocionalnog povezivanja: stvaranje rituala čitanja prije spavanja pomaže uspostaviti osjećaj sigurnosti, pripadnosti i bliskosti u obitelji. Podsjetila je i na to da čitanje nije urođena sposobnost: mozak čitanje uči, a što ranije dijete dođe u kontakt s knjigom – to bolje.
Dr. sc. Ivana Trtanj naglasila je da 15 minuta dnevnog čitanja može imati izniman utjecaj na razvoj jezika, razumijevanje i emocionalnu stabilnost, a logopedinja Zrinka Kuna iz SUVAG-a Osijek objasnila je kako čitanje naglas izlaže djecu bogatijim rečeničnim strukturama koje inače ne bi čula u svakodnevnoj komunikaciji. Dodala je da je važno razgovarati o pročitanome: postavljati pitanja, poticati dijete da prepriča priču, što sve potiče razvoj jezika. Panelisti su naglasili da nije cilj samo da djeca vole čitati, nego da razumiju ono što čitaju, a to je proces koji počinje puno prije polaska u školu.
Pedijatri kao prva točka susreta
Petra Bučević, predstavnica predškolskog odgoja, naglasila je važnost pedijatrijskih ordinacija kao prve točke susreta roditelja s temom čitanja: upravo ondje bi, prema njezinim riječima, roditelji trebali dobiti temeljne informacije o važnosti zajedničkog čitanja.
Dodala je i važnu poruku ohrabrenja roditeljima: ako nisu stigli čitati u prve tri godine, još uvijek nije kasno. Čitanje se može započeti i kasnije, s četiri, pet ili šest godina, i dalje će imati snažan učinak na razvoj djeteta.
U tom je duhu i poruka dr. sc. Marina Seleša s Pučkog otvorenog učilišta Osijek, koji ističe kako čitanje od najranije dobi gradi dobre i stabilne navike, a djeci pomaže da poslije lakše svladavaju svakodnevne izazove: „Čitajmo našoj djeci od rođenja. Djeca koja rano steknu naviku čitanja razvijaju bolju koncentraciju i stabilniji odnos prema knjizi, pa onda neće ‘skrolati’ slikovnicu niti je pokušavati zumirati.”
Predstavnica Ministarstva kulture i medija Maja Zrnčić podsjetila je na jednu od ključnih sastavnica programa: slikovnice koje se daruju djeci na sistematskim pregledima. „Slikovnice poput Bebe su super, Moj medo, Što sve moram danas napraviti i Sve mogu sam, sve mogu sama pomno su birane da odgovaraju razvojnim fazama i interesima najmlađih. Jedna je čak izrađena od jestivog materijala, kako bi je bebe mogle sigurno istraživati rukama, pa i ustima!”
Do 2025. godine u okviru programa Rođeni za čitanje uručeno je 57 000 besplatnih slikovnica, u programu sudjeluje 220 pedijatara iz 90 gradova iz svih hrvatskih županija, obuhvaćeno je 205 javnih pedijatrijskih ordinacija i 7 privatnih pedijatrijskih poliklinika. U mrežu su uključene 232 knjižnice, 873 vrtića, 33 rodilišta i mreža volontera te je osigurano više od 260 000 eura godišnje iz državnog proračuna.
Dr. Vlatka Krizmanić, pedijatrica iz Osijeka, podijelila je iskustva iz svoje ordinacije: „Roditelji su jako dobro reagirali. Počela sam dijeliti slikovnice djeci već od četvrtog mjeseca. Nedavno me jedna majka pitala imam li još slikovnica jer njezino dijete obožava čitanje.”
Čitanje kao prevencija
Panel je zaključen porukom da je čitanje djetetu od najranije dobi jedan od najvažnijih preventivnih oblika skrbi za njegovo zdravlje i razvoj: usporediv s cijepljenjem, pravilnom prehranom i redovitim pregledima. Istraživanja pokazuju da djeca kojoj se redovito čita imaju bolje razvijen mozak, bogatiji vokabular, veću emocionalnu stabilnost i bolje predispozicije za školu.
Svi okupljeni složili su se: važno je uključiti još više dionika, odgajatelje, logopede, knjižničare, akademsku zajednicu i nezavisnu scenu, u zajednički cilj, a to je razvijanje čitateljske pismenosti i zdravih navika od najranije dobi. Jer tih 15 minuta dnevno zaista može promijeniti život jednog djeteta.
