Marija Ott Franolić u svom radu spaja književnu teoriju s praktičnim savjetima za roditelje i odgojitelje. Kao voditeljica programa Razgovori u Prozorima: Slikovnica kao medij na razmeđu umjetnosti i učenja u Galeriji Prozori Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića, redovito razgovara s ilustratorima i ilustratoricama o tome kako slikovnice mogu istovremeno biti umjetnost, pedagoški alat i most između generacija.
Za rodjenizacitanje.hr odabrala je pet slikovnica za zajednička čitanja, a uz svaku od njih navela je još jednu dodatnu preporuku. Svaku preporuku prate i konkretni prijedlozi za razgovor i zajedničke aktivnosti.
U nastavku saznajte koje knjige Marija Ott Franolić preporučuje pronaći, posuditi ili kupiti – i kojima se vrijedi vraćati uvijek iznova.
* * *
Čitam otkad znam za sebe. Rano sam slušala audiopriče na kasetama, odlazila sam u knjižnicu i ondje posuđivala knjige koje su mi se sviđale, pričali su mi i čitali prije spavanja, a kad sam naučila čitati jako sam uživala čitati istu knjigu stalno iznova. Iz svih istraživanja znamo da se upravo tako stvaraju čitatelji i čitateljice – djecu treba otpočetka okružiti raznolikim vrstama tekstova, mnogo im čitati i s njima razgovarati. Preporučuje se da roditelji djeci čitaju sadržaje koji se i njima sviđaju, kako bi svoj entuzijazam prenijeli na dijete. U nastavku nudim raznorodne slikovnice za zajednička čitanja – jer slikovnice su format pogodan za djecu i za odrasle. Svakoj sam preporučenoj slikovnici dodala još jednu, po nečemu sličnu, jer jedna knjiga uvijek vodi drugoj, jedna priča otvara deset novih priča, naša se čitanja nadograđuju i talože u nama, postajući dijelom naših osobnosti. Za vrijeme čitanja s djecom ne zaboravite da se slikovnice i gledaju, a nisu samo za čitanje.
Gnjavator
Tekst napisao Zvonimir Balog, ilustrirao Tomislav Torjanac
Lulu premium knjiga, 2025.
Zamislite: jedan teški gnjavator imao je tup glavator, čekao je da mu pečeni golubator i zreli kruškator sam padne u zubator! Kao i poezija, najbolje su one slikovnice koje svakodnevnom jeziku dodaju nove riječi i time nas trajno obogaćuju, otvarajući nam nove kanale mišljenja. Autori ove slikovnice jesu Zvonimir Balog – jedan od (još uvijek) naših najboljih pjesnika za djecu i jedan od naših najboljih ilustratora Tomislav Torjanac. Stoga nije čudno da tekst ima odličnu rimu i ritam, a vizualno je slojevit, duhovit i pun skrivenih detalja za pomna proučavanja. Ovo je štivo pogodno za djecu i odrasle, nakon proučavanja vizualnih detalja i izmišljanja novih riječi na -ator mogu zajednički domišljati novi kraj ove pomalo apsurdne ali beskrajno zabavne priče. Ako vam se svidi ova knjiga, potražite maštovitu slikovnicu Ništa strašno koju su napisale Ivana Đula i Milica Sinkauz, a ilustrirao Dominik Vuković, objavljenu u izdavačkoj kući Bodoni.
Mrav dobra srca
po tekstu Branislava Crnčevića, ilustrirali Pavao Štalter i Aleksandar Marks
Udruga Dušan Vukotić, 2018.
Priča o tri milijuna i jednom mravu koji žive u mravljem gradu, ispod velike kruške, u hladu. Tu se mravi bude, rade i spavaju svi u isto vrijeme – kao jedan. Sve dok im se ne izgubi jedan mrav… Priča je to o suosjećanju prema drukčijima, ali i o jednom autsajderu koji mijenja ustaljeni poredak zajednice. Tekst je lijepo napisan, rimuje se i ima dobar ritam, a djeca će iz njega moći naučiti i neke nesvakidašnje riječi. Razgovarajte s djecom o ilustracijama Pavla Štaltera i Aleksandra Marksa – obratite pozornost na izraze lica malenih mrava. Mogu li djeca iz njihovih izraza lica naslutiti kako se trenutačno osjećaju ili što misle? Bit će im uzbudljivo čitati slikovnicu koja je toliko davno objavljena da su je i roditelji čitali kad su bili djeca! Preporučujem i slikovnički klasik Elmer Davida McKeeja, prvi put objavljen 1989., u prijevodu Jelene Pervan i izdanju Profila.
Dječak i kuća
Napisala i ilustrirala Maja Kastelic, prevela Anita Peti-Stantić
Bodoni, 2022.
Dječak kreće u školu, rano je jutro i još je malo mračno. Na putu susreće mačka kojeg slijedi u jednu praznu kuću i tu nailazi na razna čuda… Ova je priča ispričana bez riječi, u slikama. Zašto joj je onda trebala prevoditeljica, pitate se? Slovenska je ilustratorica Maja Kastelic po ovoj slikovnici sakrila različite tekstualne poruke – bacite se s djecom u potragu za njima, a usput ćete pronaći i mnoštvo skrivenih detalja koje možete beskrajno dugo proučavati. Nakon čitanja ove priče pitajte djecu što misle – mogu li se slike čitati? Slikovnice bez riječi postaju sve popularnije, jer slike se mogu proučavati i analizirati, baš kao i tekst, a ta će aktivnost osobito odgovarati djeci koja su vizualni tipovi. U ovo digitalno, ubrzano vrijeme, svima nam dobro dođe smirivanje, udubljivanje u sitne detalje i njihova mnogostruka značenja. Potražite i slikovnicu Val Suzy Lee, u izdanju ArTresor naklade – i pazite da vas sve te kapljice ne poprskaju!
Plavetni kit
Napisala i ilustrirala Jenni Desmond, prevela Nataša Ozmec
Planetopija, 2017.
Neka djeca od rane dobi žele čitati enciklopedijske knjige o životinjama, svemiru, klimi, drveću i sl., to ih zanima puno više od pričanja priča. Njegujte tu njihovu strast – tko zna, možda će jednom biti pravi znanstvenici i znanstvenice. U ovoj ćete slikovnici saznati da kitovi mogu biti dugi do 33 metra, da im jezik teži tri tone te da mladunče kita dobiva na težini čak 4,5 kilograma na sat. Te su životinje inteligentni sisavci kao i ljudi – s time da naši mališani ne popiju 200 litara majčina mlijeka dnevno! Djeci će se možda svidjeti što je glavni lik slikovnice dječak koji čita o kitovima. S njime će se moći poistovjetiti. Ovo je idealno štivo da s djecom otvorite temu ekologije i važnosti očuvanja prirode. Potražite također vizualno atraktivnu Priču o pčelama Kirsten Hall i Isabelle Arsenault u prijevodu Vande Mikšić i izdanju Meandarmedije, podsjetit ćete se zašto su pčele toliko važne za cjelokupan opstanak života na Zemlji.
Baš imam sreće!
Napisao Lawrence Schimel, ilustrirao Juan Camilo Mayorga, prevela Anda Bukvić Pažin
Kreativna mreža, 2021.
Dječak opisuje svoga slijepog brata Lucijana kao da je superjunak. Naime, Lucijan čita na brajici, može čitati i u mraku, ima odlično pamćenje, sjeća se svega što je pročitao, a dobio je i labradora, iako ga uopće nije tražio! Nakon toplih ilustracija u kojima dominira žuta boja, u slikovnici ćete naići na crnu dvostranicu na kojoj je tekst otisnut brajicom. To malo očuđenje približit će vas svijetu slijepih i slabovidnih, moći ćete na trenutak zamisliti kako je pred sobom vidjeti samo mrak. Razgovarajte s djecom o tome da se ljudi po mnogočemu razlikuju – neki ljudi ne vide, drugi malo teže hodaju ili imaju poteškoća s čitanjem – ali svaki se problem može okrenuti u prednost, svaki nedostatak sa sobom nosi brojne posebne mogućnosti. Ako vam je sreća zanimljiva kao tema, preporučujem slikovnicu Prodavač sreće koju je napisao Davide Calì, ilustrirao Marco Somà, a prevela Petra Pugar. U toj će vas priči jako iznenaditi kraj!
