Kad se govori o ranom čitanju, teško je ne spomenuti BookTrust, najveću neprofitnu organizaciju za poticanje čitanja djeci u Ujedinjenom Kraljevstvu. Djeluje od 1925., a 1992. organizacija je pokrenula Bookstart, pilot-program darivanja knjiga bebama. U njemu je sudjelovalo 300 malene djece, uz potporu Sveučilišta u Birminghamu te lokalnih knjižničnih i zdravstvenih službi. Bookstart je s vremenom postao prvi nacionalni program darivanja knjiga na svijetu, a danas BookTrust surađuje s više od 30 000 partnera u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj.
Slično polazište ima i Rođeni za čitanje: čitanje počinje puno prije škole, kod kuće, u krilu odrasle osobe, ali i u ordinacijama, knjižnicama i vrtićima. Zato nas je zanimalo kako BookTrust gleda na odnos ekrana i čitanja u ranoj dobi. Njihov nedavno objavjeni pregled istraživanja o ekranima i čitanju u ranoj dobi namijenjen je donositeljima odluka, ali otvara i pitanja koja si postavljaju roditelji.
Brinem li se samo ja?
U BookTrustovoj nacionalnoj anketi, koja je obuhvatila više od 3500 roditelja i skrbnika djece u dobi od 0 do 8 godina, njih 36 % reklo je da se brine da dijete previše vremena provodi pred ekranom. Kod roditelja djece mlađe od dvije godine taj je udio 27 %, a kod roditelja djece od pet do osam godina 43 %.
S odrastanjem djece mijenjaju se i večernje navike. BookTrust upozorava da televizija i digitalni uređaji zauzimaju sve više mjesta u večernjim rutinama, pa je važno sačuvati prostor za zajedničko čitanje, brojalice i pjesmice.
Večeri su kratke, dan je bio dug i ekran je često najbrže rješenje. BookTrust zato naglašava da se roditelji zbog ekrana ne bi trebali osjećati krivima. Korisnije je pronaći male, izvedive načine da knjiga ostane dio dana.
Što dijete dobiva kad čitamo zajedno?
Kad maleno dijete sjedi u krilu odrasle osobe, blizina, glas i način na koji odrasli odgovara na njegove signale mogu mu pomoći da se smiri i usmjeri pozornost. Takva podrška dio je koregulacije, procesa u kojem odrasla osoba pomaže djetetu regulirati vlastito stanje i reakcije. Zajedničko čitanje prirodna je prilika za tu blisku, usklađenu interakciju.
Čitanje s malenim djetetom rijetko ide redom od prve do zadnje stranice. Dijete pokaže sliku, vrati se na stranicu koja mu se svidjela, a onu koja ga ne zanima preskoči. Odrasla osoba prati što ga zanima, uspori, objasni i ponovi. Tempo se tako prilagođava djetetu.
Kod pasivnog ili loše osmišljenog sadržaja na ekranu može biti obrnuto: slike i zvukovi izmjenjuju se brže nego što ih maleno dijete može pratiti, a sadržaj se ne prilagođava njegovim pitanjima i reakcijama.
Knjiga ili ekran?
Istraživanja koja BookTrust navodi pokazuju da roditelji i djeca uz tiskane knjige više razgovaraju i češće zajedno usmjeravaju pozornost na istu stvar nego uz elektroničke knjige. To osobito dolazi do izražaja kada digitalni dodatci, poput animacija i interaktivnih elemenata, odvlače pozornost od same priče. Slikovnice za najmlađe imaju i svoje male prednosti: preklope ispod kojih se nešto skriva, površine koje se mogu opipati i stranice koje dijete samo okreće.
Izvještaj pritom napominje da nekoj djeci s teškoćama u razvoju digitalna pomagala mogu biti ključna podrška. Dokazi o tome kako digitalni formati u ranoj dobi utječu na uživanje u čitanju i interakciju roditelja i djeteta zasad su razmjerno ograničeni.
Može li zajedničko čitanje pomoći da dijete manje vremena provodi pred ekranom? Mnogi roditelji smatraju da može. Među roditeljima i skrbnicima čijoj se djeci čitalo, gotovo polovica (48 %) navodi da im je čitanje u tome pomoglo. Među obiteljima koje čitaju prije spavanja to kaže 55 % roditelja, a među onima bez večernjeg čitanja 37 %. Riječ je o iskustvima roditelja, koja pokazuju kako čitanje može pronaći svoje mjesto u obiteljskoj svakodnevici.
Jedan roditelj iz Engleske u izvještaju to opisuje ovako:
„Navečer imamo prilično malo vremena zajedno. Bilo bi lakše samo im dati još 15 do 20 minuta na tabletu… Ali komplet knjiga potaknuo me da kažem: ne, želim provesti još malo vremena s njima… Bilo je stvarno, stvarno lijepo.”
BookTrust zato zagovara programe koji obiteljima olakšavaju zajedničko čitanje, uz pomoć knjižnica, vrtića i zdravstvenih službi koje obitelji već poznaju.
A kod nas?
Nacionalni program Rođeni za čitanje, koji Ministarstvo kulture i medija provodi u suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz podršku hrvatskih pedijatrijskih društava i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, omogućuje da djeca na sistematskim pregledima u dobi od šest mjeseci, 18 mjeseci, tri godine i pet godina dobivaju slikovnice. Roditelji uz njih dobivaju i poticaj da djeci čitaju naglas od najranije dobi.
Dio programa je i izazov 15 po 15: petnaest dana zaredom čita se po petnaest minuta. U siječnju 2026. uključilo se 12 666 roditelja, skrbnika i članova šire obitelji te brojni vrtići, knjižnice i druge ustanove. Izazov je obuhvatio više od 118 000 djece.
Izazov je zamišljen kao početak navike. Evo nekoliko stvari koje mogu pomoći da čitanje ostane dio dana i kad izazov završi.
Vežite čitanje uz nešto što se ionako događa. Može to biti vrijeme nakon kupanja, prije spavanja ili dio popodnevne rutine. Kad knjiga ima svoje mjesto u danu, ne treba je svaki put iznova dogovarati.
Odvojite petnaest minuta za zajedničko čitanje. S najmlađima to može biti nekoliko kraćih druženja s knjigom tijekom dana. Ne morate pročitati cijelu knjigu: pratite djetetov interes i vraćajte se čitanju redovito.
Neka dijete bira. Čak i ako je to dvadeseti put ista slikovnica. Mala djeca vole ponavljanje i puno iz njega uče.
Neka knjige budu nadohvat ruke. Košara kraj kreveta, torba za vrtić ili niža polica koju dijete može samo dosegnuti. Lakše je posegnuti za knjigom koja je blizu.
Istražujte različite tekstove. Slikovnica, strip, brojalica ili enciklopedija o dinosaurima mogu biti povod za zajedničko čitanje. Natpisi i jelovnici dodatne su prilike za razgovor i igru riječima.
Izazov možete započeti bilo kada. Dnevne poticaje i savjete za čitanje pronađite na stranici 15 po 15: nikad nije kasno.
Izvori: BookTrust (2026), Screen time and reading in the early years: BookTrust evidence, perspectives and solutions. Podaci iz ankete: BookTrust National Family Survey, 3508 roditelja i skrbnika djece u dobi od 0 do 8 godina, listopad i studeni 2025. Podaci o hrvatskom izazovu: Rođeni za čitanje.
